- Regist
- 11-03-2024
- Poruka
- 5,166
- Reakcije
- 289
- Bodovi
- 218
Kada djevojku zaprosi jedan mladić i ona prihvati prosidbu, a zatim je zaprosi drugi mladić, koji ne zna za prvu prosidbu, da li joj je dozvoljeno odbiti prvog prosca i prihvatiti drugog?
Prosidba nije obavezujući ugovor, nego je to obećanje koje mladić i djevojka jedno drugom daju da će sklopiti brak. Zbog toga je dozvoljeno i jednom i drugom poništiti prosidbu, a naročito ako se ispostavi da druga strana, zbog vjere, morala i sl., nije prikladna za brak. Glasoviti hanbelijski učenjak Ibn Kudama kaže: “Staratelju nije pokuđeno da opozove pristanak nakon prosidbe ako u tome vidi interes svoje štićenice, jer to je njeno pravo, a on nju zastupa... Isto tako, njoj nije pokuđeno da opozove pristanak ako prezire prosca, jer to je životni ugovor u kojem bi šteta bila trajna, njeno je pravo da bude oprezna i štiti svoj interes. Međutim, ako bi neko od njih dvoje opozvao prosidbu a da za to ne postoji razlog, to je pokuđeno, jer se time krši dato obećanje i data riječ, ali to nije strogo zabranjeno – haram, s obzirom na to da pravo njih dvoje još uvijek nije obavezujuće.” (El-Mugni)
Kada djevojku, nakon prve prosidbe, zaprosi drugi prosac, tu postoje dva različita stanja:
● Prvo je da drugi prosac zna da je djevojka isprošena. U tom slučaju nije mu dozvoljeno zaprositi je i ponuditi joj brak, niti je njoj dozvoljeno da mu se odazove, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da musliman prosi ženu na prošnju svoga brata. (Buhari i Muslim) Isto tako, svojim odazivom ona bi mu pomogla u grijehu i nepravdi, a to je Svevišnji Allah zabranio rekavši: “Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu.” (El-Maida, 2) Islamski pravnici jednoglasni su u mišljenju da je haram ponuditi brak djevojci za koju se zna da je isprošena, koja je jasno kazala da prihvata prosidbu, a prvi prosac nije od nje odustao. (El-Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja) Ako djevojka odbije prvog prosca i ne prihvati njegovu ponudu ili ako je prvi prosac napusti – drugom je dozvoljeno da je zaprosi. Isto tako, drugom je dozvoljeno da je zaprosi ako mu to prvi prosac dozvoli, iako je nije ostavio.
● Drugo stanje je da drugi prosac ne zna za prvu prosidbu. U ovom slučaju nema smetnje da je zaprosi. O tome su islamski pravnici kazali: “Žena za koju se ne zna da li je isprošena ili ne, ne zna se da li je njenom proscu dat pristanak ili je odbijen, onom kome to nije poznato dozvoljeno je da je zaprosi, jer je to u osnovi dozvoljeno, a prosac je svojim neznanjem opravdan.” (El-Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja) Isto tako, ženi je dozvoljeno odazvati se drugom proscu i prihvatiti njegovu ponudu ako vidi da je za nju bolji od prvog, naročito ako se ističe sa vjerske i moralne strane u odnosu na prvog. (Vidjeti: Munedždžid, El-Islam: Sualun ve dževab) Svevišnji Allah najbolje zna!
Prosidba nije obavezujući ugovor, nego je to obećanje koje mladić i djevojka jedno drugom daju da će sklopiti brak. Zbog toga je dozvoljeno i jednom i drugom poništiti prosidbu, a naročito ako se ispostavi da druga strana, zbog vjere, morala i sl., nije prikladna za brak. Glasoviti hanbelijski učenjak Ibn Kudama kaže: “Staratelju nije pokuđeno da opozove pristanak nakon prosidbe ako u tome vidi interes svoje štićenice, jer to je njeno pravo, a on nju zastupa... Isto tako, njoj nije pokuđeno da opozove pristanak ako prezire prosca, jer to je životni ugovor u kojem bi šteta bila trajna, njeno je pravo da bude oprezna i štiti svoj interes. Međutim, ako bi neko od njih dvoje opozvao prosidbu a da za to ne postoji razlog, to je pokuđeno, jer se time krši dato obećanje i data riječ, ali to nije strogo zabranjeno – haram, s obzirom na to da pravo njih dvoje još uvijek nije obavezujuće.” (El-Mugni)
Kada djevojku, nakon prve prosidbe, zaprosi drugi prosac, tu postoje dva različita stanja:
● Prvo je da drugi prosac zna da je djevojka isprošena. U tom slučaju nije mu dozvoljeno zaprositi je i ponuditi joj brak, niti je njoj dozvoljeno da mu se odazove, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da musliman prosi ženu na prošnju svoga brata. (Buhari i Muslim) Isto tako, svojim odazivom ona bi mu pomogla u grijehu i nepravdi, a to je Svevišnji Allah zabranio rekavši: “Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu.” (El-Maida, 2) Islamski pravnici jednoglasni su u mišljenju da je haram ponuditi brak djevojci za koju se zna da je isprošena, koja je jasno kazala da prihvata prosidbu, a prvi prosac nije od nje odustao. (El-Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja) Ako djevojka odbije prvog prosca i ne prihvati njegovu ponudu ili ako je prvi prosac napusti – drugom je dozvoljeno da je zaprosi. Isto tako, drugom je dozvoljeno da je zaprosi ako mu to prvi prosac dozvoli, iako je nije ostavio.
● Drugo stanje je da drugi prosac ne zna za prvu prosidbu. U ovom slučaju nema smetnje da je zaprosi. O tome su islamski pravnici kazali: “Žena za koju se ne zna da li je isprošena ili ne, ne zna se da li je njenom proscu dat pristanak ili je odbijen, onom kome to nije poznato dozvoljeno je da je zaprosi, jer je to u osnovi dozvoljeno, a prosac je svojim neznanjem opravdan.” (El-Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja) Isto tako, ženi je dozvoljeno odazvati se drugom proscu i prihvatiti njegovu ponudu ako vidi da je za nju bolji od prvog, naročito ako se ističe sa vjerske i moralne strane u odnosu na prvog. (Vidjeti: Munedždžid, El-Islam: Sualun ve dževab) Svevišnji Allah najbolje zna!
